Privrženost i odricanje u ime Allaha
Iskrena ljubav nalaže ljubav prema onom koga Allah voli (u onoj mjeri u kojoj ga Allah voli), odnosno zahtijeva mržnju onoga koga Gospodar mrzi. U hadisu stoji: “Najjača imanska veza jeste prijateljevanje Allaha radi i ispoljavanje neprijateljstva Allaha radi, tj. ljubav u ime Allaha i mržnja u ime Allaha.”1
Tu je i sljedeći hadis: “Ko bude imao tri svojstva osjetit će slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu draži od svega drugog, da voli čovjeka samo u Allahovo ime, i da se mrzi vratiti u nevjerstvo kao što se grozi na to da bude bačen u vatru.”2
Dakle, vjernik voli muslimane, a prezire nevjernike; više voli muslimana praktičara nego onog koji podbacuje u tome; dublje voli muslimane koji obavljaju skupni namaz u džamiji i džume, koji slijede sunnet, od onih koji nisu takvi; veću ljubav osjeća prema borcima na Allahovu putu, onima koji se bore radi širenja islama na Zemlji, od onih koji su izostali iza borbe; a među onima koji su izostali iza borbe, više voli bolje muslimane, a ne one buntovne itd.
Iz knjige El-Džilul-mev'udu bin-nasri vet-temkin (Pobjedonosna generacija)
Autor: Medždi el-Hilali
Obrada i naslov: Put vjernika
Fusnote:
1 Hadis je autentičan (vjerodostojan). Zabilježio ga je Et-Taberani, kao Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, predanje. Autentičnim ga je označio i šejh El-Albani, u djelu Sahihul-džami (2539).
2 El-Buhari i Muslim.
