Podjela sunneta i hadisa

Objavljeno / ažurirano:

Sunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste:

– prva vrsta: sunnetul-kavlijje – tj. govor Allahovog Poslanika, s.a.v.s., npr. hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim od Omera, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Zaista se djela vrednuju prema namjerama…”;

– druga vrsta: sunnetul-fi'lijje, tj. postupci i djela Vjerovjesnika, s.a.v.s., npr. hadis kojeg bilježi Muslim od Aiše, r.a, koja kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi ustao noću da klanja (nafilu, noćni namaz), otpočeo bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata”;

– treća vrsta: sunnetul-takririjje, tj. ono što je Vjerovjesnik, s.a.v.s., šutnjom odobrio; kao što je Poslanikovo, s.a.v.s., odobrenje ashabima da jedu guštera (dabb), kada su sjedili jednom prilikom za sofrom kojoj je Poslanik, s.a.v.s., prisustvovao, mada ga on sam nije jeo.

Što se tiče hadisa, malo više ćemo se zadržati na njegovoj podjeli. Prvo ćemo navesti definiciju “hadisi-kudsija” i kakva je razliku između njega i Kur'ana.

Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik, s.a.v.s., prenosi od Allaha, dž.š., započinjući ga riječima: “Rekao je Allah, dž.š…”; što nije Kur'an.

Razlike između hadisi-kudsija i Kur'ana su sljedeće:

– Kur'an je i po izrazu i po značenju od Allaha, dž.š., dok je hadisi-kudsij od Allaha po značenju, a po izrazu je od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.;

– kur'anski stil izražavanja jeste mudžiza, dok se to ne može reći za hadisi-kudsij;.

– učenje je Kur'ana ibadet. U hadisu je navedeno da za svaki proučeni harf učač ima nagradu deset dobrih djela; dok onaj koji čita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi učenik koji se bavi traženjem iluma;

– za učenje Kur'ana, ako ćemo Mushaf držati u rukama, potrebno je uzeti abdest, dok to nije slučaj sa hadisi-kudsijem.

– namaz nije ispravan ako se u njemu ne prouči nešto iz Kur'ana, dok to nije uslov za hadisi-kudsij;

– cjeli Kur'an prenesen je mutevatir1 predanjima, dok to nije slučaj sa hadisi – kudsijem; ima hadisa koji su mutevatir, ispravni (sahih), slabi (daif), hasen (prihvatljivi), i onih koji su apokrifni (mevdu’).

Podjela hadisa ima više i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se dotična podjela posmatra. U prvo vrijeme, kod starih učenjaka, važila je samo jedna klasifikacija: hadis koji je makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odbačen i neprihvatljiv). Međutim, kasnije sa razvojem hadisa kao naučne discipline pojavljuju se detaljnije podjele, od kojih ćemo, uz Allahovu podršku, spomenuti samo one najvažnije.

Podjela hadisa na osnovu toga do koga doseže sened

1. Merfu’ – to je onaj hadis čiji sened (lanac) prenosilaca doseže do Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ovdje spadaju i riječi ashaba, poput: “Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika”, ili: “Naređeno nam je…”, ili: “Zabranjeno nam je…”, i tome slično.

2. Mevkuf – to je onaj hadis čiji je sened “zaustavljen” na ashabu i ne doseže do Allahovog Poslanika, s.a.v.s., osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod “merfu”.

3. Maktu’ – to je onaj hadis čiji je sened “prekinut”; ne doseže ni do ashaba, nego su to riječi ili postupci tabiina.

Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odbačenosti)

Sahih – hadis koji ispunjava pet uslova:

– spojenost lanca prenosilaca, tj. seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu, kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut);

– da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi;

– da su svi prenosioci precizni u prenošenju hadisa;

– da se taj hadis ne suprotstavlja (po značenju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima;

– da ne sadrži u sebi neku skrivenu mahanu (ille).

O svakom ovom uslovu može se pojedinačno detaljnije govoriti, a mi ćemo se zadovoljiti spomenutim.

Na kraju može se zaključiti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv), samim tim služi kao dokaz za neki islamski propis.

Hasen hadis – koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti, ali i pored toga nije pao na nivo onog predanja koje se ne može uvažiti kao dokaz za neki vjerski propis. Tu se obično radi o hadisima čiji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi, ali im je preciznost u prenošenju malo slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis.

Daif – slab hadis – to je hadis koji je izgubio jedan ili više uslova koji važe za sahih hadis. U ovu vrstu spada i hadis mevdu, a to je predanje koje je apokrifno, tj. izmišljeno i pripisano Božijem Poslaniku, s.a.v.s.

Kod navedenih podjela važno je još napomenuti da se sahih hadis djeli na:

– sahih li zatihi – onaj koji je sam po sebi sahih i

– sahih li gajrihi – onaj koji je hasen, ali mnogobrojnost predanja podigla ga je na stupanj sahiha.

Isto to važi i za hadis hasen.

Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je došao

1. Mutevatir-hadis – koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemoguće da su pogriješili, ili da su se, uslovno rečeno, dogovorili da slažu na Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Oni ga prenose jednim od izraza koji upućuju na izravnost primanja tog predanja od prethodnika, kao što su: čuo sam, rekao je, vidio sam… Što se tiče broja prenosilaca, jedan dio uleme pokušao je da ga odredi, tako da neki kažu da u svakoj generaciji mora biti najmanje četiri prenosioca predanja; drugi kažu deset, treći dvanaest, četvrti dvadeset, peti četrdeset… Međutim, ispravno je da nema određenog broja prenosilaca na osnovu kojeg se ocjenjuje hadis kao mutevatir. Razlog za to je i činjenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u prenošenju, zadovoljit će njihov manji broj, i obratno.

2. Ahad-hadis – koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste:

– garib – hadis u čijem se senedu, u bilo kojem njegovom dijelu, pojavi samo jedan prenosilac u svojoj generaciji;

– aziz – hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom čitavog seneda;

– mešhur-hadis – koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili više, a nije dostigao stepen mutevatira. Kod ove vrste hadisa važno je napomenuti i to da se naziv “mešhur” što znači poznat, raširen, ponekad upotrebljava i u svom jezičkom značenju, te se tako za hadis kaže da je mešhur, a u stvari je poznat i raširen među narodom, ali ne i mešhur po navedenoj definiciji. Primjer takvog hadisa je: “Allahu najmrže dozvoljeno djelo jeste razvod braka.” (Bilježi Hakim u svom djelu “El-Mustedrek”, rekavši je da je sahih, ali je ispravno da je hadis daif).

Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je došlo do njegovog prekida

1. Mursel – to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a on ga nije mogao čuti od Resulullaha, s.a.v.s.

2. Munkati’ – to je hadis kojem je “prekinut” lanac prenosilaca; tako nedostaje jedan prenosilac, osim ashaba.

3. Mu'allek – to je hadis kojem na početku seneda nedostaje jedan ili više prenosilaca, pa makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

U osnovi, navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi, neprihvatljivi) hadisi. To se da zaključiti iz same činjenice da je lanac prenosilaca prekinut, a ranije smo spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen. Međutim, to ne mora da znači da se ovakav hadis ne može dići na stupanj hasena, ako se nađe dovoljan broj predanja koja će ga ojačati. Ovi detalji precizno se proučavaju u posebnim hadiskim disciplinama.

Ima još podvrsta hadisa, ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje, s obzirom da smo spomenuli najvažnije i najviše korištene podjele.

Iz knjige “islamsko znanje”

Fusnota:

1 Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemoguće da su svi pogriješili, ili da su se, uslovno rečeno, dogovorili da slažu u pogledu tog predanja.

NOVO NA SAJTU

Kako se i skim druži žena muslimanka

0
Žena muslimanka trudi se da u svojoj povezanosti s drugim ženama odabire kreposne žene među njima, kako bi joj bile sestre i prijateljice. Ona...

Preporučeni sadržaj

Primjeri istinskog vjerovanja u naređivanju dobra i odvraćanju od zla

0
1. Sufjan es-Sevri i Ebu Dža'fer el-Mensur Es-Sevri kaže: "Na Mini sam uveden kod Ebu Dža'fera i rekao mu: - Boj se Allaha! Dospio si na...

Islamske teme