Uzvišeni Allah je odlikovao mjesec ramazan nad ostalim mjesecima velikim brojem odlika i vrijednosti. Ramazan je mjesec u kojem je objavljen Kur’an i nebeske knjige, mjesec tevbe (pokajanja), oprosta grijeha i oslobođanja od vatre; mjesec u kojem se otvaraju džennetska a zatvaraju džehennemska vrata i okivaju šejtani; mjesec u kojem je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Mjesec darežljivosti, dobročinstva i dove koja se uslišava.
Selefus-salih (ispravni prethodnici u vjeri) su dobro spoznali vrijednost ovoga mjeseca; zato bi u njemu zasukali svoje rukave čineći što više dobrih djela, nadajući se pri tom Allahovoj milosti i nagradi. Od njih se prenosi da bi šest mjeseci prije ramazana molili Allaha da dočekaju mjesec ramazan a zatim bi šest mjeseci molili Allaha da im ukabuli. AbdulAziz ibn ebi Davud kaže: Zatekao sam ih kako se trude u dobrim djelima, a kada bi uradili dobro djelo zabrinuli bi se hoće li od njih biti ukabuljeno ili ne?
Zato pođi sa mnom dragi brate da pogledaš stanje selefa u mjesecu Ramazanu, da pogledaš njihove ambicije, njihovu odlučnost i ozbiljnost u ibadetu, ne bi li bio od onih koji su se priključili toj povorci i spoznali vrijednost ovog mubarek mjeseca.
Selefi i učenje Allahove knjige
Ibn Redžeb, rahimehullahu te'ala, kaže:’’U hadisu Fatime, radijAllahu anha, koji je muttefekun ‘alejhi a kojeg prenosi od svoga oca, sallAllahu ‘alejhi ve sellem, da mu je Džibril dolazio svake godine u mjesecu ramazanu jednom a u godini u kojoj je preselio dva puta, te da je on pred njim učio Kur’an, te u hadisu Ibn Abbasa koji je također muttefekun ‘alejhi, a u kojem stoji da je to učenje bilo noću – je dokaz da je u ramazanu poželjno što više učiti Kur’an noću. To zbog toga što tokom noći čovjek nije zauzet, skoncentrisaniji je i srce i jezik učestvuju u razmišljanju proučenih ajeta. Kaže Uzvišeni (u prijevodu značenja): ”Ta ustajanje noću, zaista, jače djeluje i izgovara se jasnije.” (El-Muzemmil, 6. ajet). A mjesec ramazan ima posebnu odliku kao što kaže Uzvišeni (u prijevodu značenja):”U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla.” (El-Bekare, 185. ajet).” Letaiful mearif 315.str.
Zato su selefi, Allah im se smilovao, u ovom mjesecu puno svog vremena posvećivali Allahovoj knjizi. Evo nekoliko primjera iz knjige Sijeru e'alami en-nubela’ od imama Zehebija:
– Esved ibn Jezid, rahimehullahu te'ala, bi u toku ramazana završavao hatmu svakog drugog dana, a spavao bi između akšama i jacije. Mimo ramazana hatmu bi završavao svakog šestog dana.
– Kada bi nastupio ramazan Malik ibn Enes, rahimehullahu te'ala, bi ostavljao hadis i sjedenje sa muhaddisima i posvećivao učenju Kur'ana.
– Seid ibn Džubejr, rahimehullahu te'ala, bi također završavao hatmu svakog drugog dana.
– Sufjan es-Sevri, rahimehullahu te'ala, kada bi nastupio ramazan ostavljao bi druge ibadete i posvećivao se učenju Kur'ana.
– Velid ibn AbdulMelik, rahimehullahu te'ala, je hatmu završavao svakog trećeg dana, a u ramazanu bi proučio 17 hatmi.
– Katade, rahimehullahu te'ala, je hatmu završavao svakog sedmog dana, a u toku ramazana svakog trećeg dana, a kada bi nastupila zadnja trećina ramazana svaku noć bi završavao hatmu.
– Rebi’ ibn Sulejman kaže:”Šafija, rahimehullahu te'ala, bi u toku mjeseca ramazana hatmu završavao šezdeset puta, a mimo ramazana trideset puta.”
– Veki ibnul Džerrah, rahimehullahu te'ala, bi svake noći ramazana učio hatmu i još jednu trećinu. Klanjao bi 12 rekata duha namaza i klanjao bi od podne do ikindije.
– Muhammed ibn Islamil el-Buharija bi u toku dana (u ramazanu) završavao po jednu hatmu i nakon teravije bi učio Kur'an i svake treće noći završavao hatmu.
– Kasim ibn Ali, opisujući svoga oca Ibn Asakira, rahimehullahu te'ala, vlasnika poznate knjige Tarihu Dimešk, kaže:”Namaz je uvijek klanjao u džematu, hatmu je završavao svakog petka, a u toku ramazana svakog dana.”
Ibn Redžeb, rahimehullahu te'ala, kaže:”Što se tiče zabrane završavanje hatme za manje od tri dana koja se prenosi u hadisu – ona se odnosi na ustrajavanje u tome, a što se tiče odabranih vremena – poput mjeseca ramazana a posebno njegova zadnja trećina u kojoj je noć Kadra – i odabranih mjesta – poput onoga ko dođe u Mekku (a nije od njenih stanovnika) – u njima je poželjno što više učenje Kur'ana kako bi se iskoritila odabrana mjesta i vremena. Ovo je stav imama Ahmeda, Ishaka i drugih učenjaka ummeta, a na njega ukazuje i sam postupak selefa.” Letaiful Mearif.
Selefi i noćni namaz (kijamul-lejl)
Noćni namaz je praksa salihina (dobrih ljudi), trgovina vjernika i djelo onih koji su uspjeli. Noću se vjernici osamljuju sa svojim Gospodarem i obraćaju svom Stvoritelju moleći Ga da im se smiluje i oprosti grijehe.
Hasan el-Basri, rahimehullahu te'ala, kaže:’’Nisam video da ima težeg ibadeta od namaza u polovini noći.’’
Ebu Osman en-Nehdi kaže:’’ Ugostio sam Ebu Hurejru sedam dana. On, njegova žena i sluga su noć dijelili na tri dijela, klanja jedan zatim probudi drugog.’’
Šeddad ibn Evs, rahimehullahu te'ala, bi dolazio svojoj postelji pa bi govorio:’’Gospodaru moj, Džehennem me ne ostavlja da spavam, zatim bi ustao da klanja.’’
Tavus, rahimehullahu te'ala, bi isto tako skako iz svoje postelje, abdestio se i klanjao do sabaha i govorio: ‘’Spomen Džehennema je rastjerao san pobožnjacima.’’
Od Saiba ibn Jezida se prenosi da je Omer, radijAllahu anhu, naredio Ubejj ibn K’abu i Temimu ed-Dariju da predvode ljude u ramazanu. Učili bi po dvjesto ajeta, tako da smo se oslanjalai na svoje štapove od dugog stajanja, i nismo odlazili svojim kućama osim pred samu zoru (tj. pred kraj sehura kako bi jeli).’’ Bilježi ga Bejheki.
Malik ibn Abdullah ibn ebi Bekr kaže da je čuo svoga oca da kaže:’’Vraćali smo se sa noćnog namaza u ramazanu pa bi posluga žurila sa hranom iz bojazni da nas ne zatekne zora.’’ Predaju bilježi Malik u Muvetti.
Od Davuda ibn Husajna ibn Abdur-Rahmana, rahimehullahu te'ala, se prenosi da je rekao:’’ Imami bi učili suru Bekare na osam rekata, a ako bi je proučili na dvanaest rekata ljudi su to smatrali olakšanje.’’ Predaju bilježi Bejheki.
Od Nafi’a se prenosi da je rekao:’’Čuo sam Ibn Ebi Mulejku kako kaže: Predvodio sam ljude u ramazanu pa bi na jednom rekatu proučio suru Fatir (sura Fatir ima šest stranica) i tome slično i nisam čuo da se iko požalio da je to puno.’’ Predaju bilježi Ibn Ebi Šejbe.
Od Imrana ibn Hudejra se prenosi da je Ebu Midžlez klanjao ljudima u ramazanu te bi svake sedme noći na kijamu završavao hatmu.
Ibnul Dževzi, rahimehullahu te'ala, kaže:’’ Znaj da su selefi različito klanjali noćni namaz . Bilo ih je više skupina:
Prva skupina bi oživljavala čitavu noć, među njima je bilo onih koji su sabah klanjali sa jacijskim abdestom.
Druga skupina bi klanjala polovicu noći.
Treća skupina bi klanjala trećinu. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, kaže:’Allahu najdraži namaz jeste namaz Davuda, alejhis-selam, spavao bi polovinu noći, klanjao trećinu i spavao šestinu.’ Muttefekun ‘alejhi.
Četvrta skupina bi klanjala šestinu ili petinu noći.
Peta skupina nije vodila računa o preciznom vremenu već bi klanjali pa kada bi ih obuzeo san spavali bi pa kada bi se prenuli ponovo bi klanjali.
Šesta skupina bi klanjala dva ili četiri rekata u toku noći
Selefi i njihova darežljivost i plemenitost u ramazanu
Od Abdullaha ibn Abbasa, radijAllahu anhu, se prenosi da je rekao:’’Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je bio najdarežljiviji čovjek, a opet bi bio najdarežljiviji u ramazanu. Džibril bi mu dolazio svake godine u ramazanu pa bi Allahov poslanik pred njim učio Kur’an. Tada bi Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, bio darežljiviji od blagog povjetarca koji dolazi s dobrom.’’ Muttefekun ‘alejhi.
Ibn Redžeb prenosi od imama Šafije, rahimehullahu te'ala, da je rekao:’’Volim da čovjek u toku ramazana poveća svoju darežljivost u toku ramazana kako bi se ugledao na Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, i zbog toga toga što ljudi imaju potrebe u ovom mjesecu jer su zauzeti postom i namazom od opskrbe.’’
Ibn Omer, radijAllahu anhu, bi postio i ne bi se iftario osim sa siromašnim. Kada bi došao prosjak, a Abdullah bio na sofri, uzeo bi svoj dio i dao prosjaku. Kada bi se vratio njegova familija bi već sve pojela pa bi opet bio u postu.
Junus ibn Jezid kaže:’’ Što se tiče Ibn Šihaba, kada bi nastupio ramazan on bi znao samo za učenje Kur’ana i udjeljivanje hrane (tj. puno je vodio računa o ove dvije stvari).’’
Hammad ibn Ebi Sulejman bi u ramazanu iftario (tj. davao iftar) pet stotina ljudi, a za bajram bi svakom od njih davao po sto dirhema.
Selefi su također vodili računa da se ne prenajedaju u toku iftara. Naprotiv zadovoljavali bi se sa malo hrane.
Ibrahim ibn Ejjub kaže:’’Muhammed ibn Amr bi u ramazanu jeo dva zalogaja.’’
Ebul Abbas Hašim ibn Kasim kaže:’’Jedno večer u ramazanu sam bio kod Muhtedija pa sam krenuo kući a on mi reče da sjedim pa sam sjeo. Zatim smo klanjali te je zatražio da se donese hrana. Donijeli su tanjir u kojem je bilo lepinja, soli, ulja i sirća. Pa sam jeo jelom onoga ko iščekuje bostan, a on mi reče: Zar nisi postio? Da – odgovorih ja. Onda jedi jer to je sve što vidiš.’’
Selefi i čuvanje jezika i šutnja
Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao:’’ Ko ne ostavi ružan govor pa Allah nema potrebe da takav ostavlja svoju hranu i piće.’’ Bilježi ga Buharija.
Muslim također bilježi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao:’’Kada neko od vas osvane posteći neka ne govori ružno i neka se ne ponaša kao neznalica, a ako ga neko grdi ili napadne neka kaže: Ja postim, ja postim”.
Od Omera, radijAllahu anhu, se prenosi da je rekao:’’Nije post samo od hrane i pića, već i od laži, batila, bezvrijednog govora i zaklinjanja.’’ Predaju bilježi Ibn Ebi Šejbe.
Slična predaja se bilježi i od Alije ibn Ebi Taliba.
Talk ibn Kajs prenosi da je Ebu Zerr, radijAllahu anhu, rekao:’’Kada postiš čuvaj se što više možeš.’’ Pa bi Talk ulazio u svoju kuću i ne bi izlazio osim za namaz. Predaju bilježi Ibn Ebi Šejbe.
Od Džabira ibn Abdullaha, radijAllahu anhuma, se prenosi da je rekao:’’ Kada postiš neka posti tvoj sluh i vid, neka tvoj jezik posti od laži i grijeha. Budi smiren i skrušen kada postiš.’’ Predaju također bilježi Ibn Ebi Šejbe.
Od Mudžahida, rahimehullahu te'ala, se prenosi da je rekao:’’ Ako se spasiš od dvije stvari sačuvao si post: gibeta i laži.’’ Predaju bilježi Ibn Ebi Šejbe.
Selefi i vrijeme
Hasan el-Basri, rahimehullahu te'ala, kaže:’’O, čovječe ti si vrijeme pa kada ti prođe jedan dan ode dio tebe.’’
I kaže:’’O, sine Ademov dan je tvoj gost pa lijepo postupi sa njim. Ako lijepo postupiš sa njim otići će hvaleći te, a ako ružno postupiš otići će kudeći te. A tako je i kada nastupi noć.’’
I kaže, rahimehullah:’’ Dunjaluk je tri dana: Jučer koje je prošla, sutra koje možda nećeš dočekati i danas koje je tvoje pa radi.’’
Abdullah ibn Mesud, radijAllahu anhu, kaže:’’Ne kajem se za ništa poput mog kajanja za dan koji je prošao, umanjio se moj edžel, a nije se povećalo moje djelo.’’
Ibnul Kajjim, rahimehullahu te'ala, kaže:’’Gubljenje vremena je teže od smrti jer te gubljenje vremena udaljava od Allaha i Ahireta a smrt od dunjaluka i njenih stanovnika.’’
Surri, rahimehullahu te'ala, kaže:’’Kada se zabrineš zbog toga što ti se umanjio mimetak zabrini se zbog života koji ti se umanjio.’’
Gospodaru naš, smiluj nam se u ovom mubarek mjesecu, oprosti nam naše grijehe i oslobodi džehennmske vatre. Ukabuli naše ibadete, pomogni tvoje robove mudžahide i uništi Tvoje i naše neprijatelje. Amin!
Pripremio: prof. Idriz Ebu Usame
Izvor: Stazomislama.com
