Imam Ahmed bilježi od Haneša es-San'anija da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, rekao: “Jahao sam iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: ‘Mladiću, zar da te ne podučim nekim rijelima sa kojima će te Allah okoristiti?’ Rekoh: ‘Svakako’.
Pa (Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem) reče: ‘Čuvaj Allaha – čuvat će te. Čuvaj Allaha – naći ćeš Ga pred sobom. Znaj za Allaha u izobilju – znat će za tebe u oskudici. Kada moliš – moli Allaha. A kada pomoć tražiš – traži je od Allaha. Pero je presahlo za ono što će biti, pa kada bi sva stvorenja htjela da ti neku korist, koju ti Allah nije odredio, pribave – ne bi bili to u stanju. I kada bi htjeli da ti neku štetu, koju ti Allah nije odredio, nanesu – ne bi bili u stanju. Znaj da je u strpljivosti na onome što ti je mrsko – veliko dobro. I da je pobjeda sa strpljenjem. A da je razgala sa teškoćom. I da je s mukom olakšanje.”
Čuvaj Allaha
– Znači, čuvaj Allahove granice, Njegova prava, Njegova naređenja i Njegove zabrane. Spomenuto čuvanje podrazumijeva izvršavanje svih naređenja i ostavljanje svih zabrana, kao što stoji u merfu’ hadisu Ebu Sa'lebe: “Uzvišeni Allah je propisao farzove (stroge obaveze) pa ih ne izostavljajte, i zabranio harame pa ih ne činite, i odredio granice pa ih ne prelazite.”1
– U najvažnije obaveze koje se moraju čuvati spada 5 dnevnih namaza. Uzvišeni kaže:
حَـٰفِظُواْ عَلَى ٱلصَّلَوَٲتِ وَٱلصَّلَوٰةِ ٱلۡوُسۡطَىٰ وَقُومُواْ لِلَّهِ قَـٰنِتِينَ
“Redovno namaze obavljajte (čuvajte), naročito onaj krajem dana (srednji namaz), i pred Allahom ponizno stojte.” (El-Bekare, 238)
I Uzvišeni kaže:
وَٱلَّذِينَ هُمۡ عَلَىٰ صَلَاتِہِمۡ يُحَافِظُونَ
“I oni koji namaze svoje budu revnosno obavljali (čuvali)” (El-Meardiž, 34)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Allah je propisao pet namaza, pa ko ih bude čuvao on ima kod Allaha ugovor da ga uvede u džennet.”2
U drugom hadisu: “Ko ih (namaze) bude čuvao, bit će mu svjetlo, dokaz i spas na Kijametskom danu.”3
– Od onoga što je Allah naredio da se čuva jeste i čuvanje zakletvi, kada je spomenuo otkup za zakletvu i rekao:
ذَٲلِكَ كَفَّـٰرَةُ أَيۡمَـٰنِكُمۡ إِذَا حَلَفۡتُمۡۚ وَٱحۡفَظُوٓاْ أَيۡمَـٰنَكُمۡۚ
“…Tako se za zakletve vaše otkupljujete kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se (čuvajte ih)!” (El-Maide, 89)
Ljudi se mnogo i iz različitih razloga zaklinju. Pa je čuvanje zakletvi dokaz imana u srcu. Ispravni prethodnici su strogo vodili računa o svojim zakletvama. Neki se nisu uopšte ni zaklinjali Allahom, a drugi su iz predostrožnosti davali otkup za ono za što su sumnjali pri ispunjenju onoga na što bi se zaklinjali.
Za lažnu zakletvu spominje se žestoka kazna. A Allahom se mnogo zaklinje samo onaj koji Allaha ne poznaje, koji prema Njemu u svojim prsima strahopoštovanje ne osjeća.
– Vjernik također mora čuvati svoju glavu i stomak. U čuvanje glave spada čuvanje od harama svega onoga što se nalazi u njoj. Sve to objedinio je Allah u Svojim riječima:
وَلَا تَقۡفُ مَا لَيۡسَ لَكَ بِهِۦ عِلۡمٌۚ إِنَّ ٱلسَّمۡعَ وَٱلۡبَصَرَ وَٱلۡفُؤَادَ كُلُّ أُوْلَـٰٓٮِٕكَ كَانَ عَنۡهُ مَسۡـُٔول
“Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati.” (El-Isra, 36)
U čuvanje stomaka i onoga što on nosi spada i njegovo čuvanje od haram hrane i pića.
– U obaveze čuvanja od nedozvoljenih stvari ulazi i čuvanje jezika i stidnog mjesta. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko sačuva ono što je među njegovim vilicama i ono što je među njegovim nogama, ući će u Džennet.”4
Uzvišeni Allah zasebno naređuje čuvanje stidnih mjesta, i hvali takve čuvare, pa kaže:
قُل لِّلۡمُؤۡمِنِينَ يَغُضُّواْ مِنۡ أَبۡصَـٰرِهِمۡ وَيَحۡفَظُواْ فُرُوجَهُمۡۚ ذَٲلِكَ أَزۡكَىٰ لَهُمۡۗ إِنَّ ٱللَّهَ خَبِيرُۢ بِمَا يَصۡنَعُونَ
“Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o (čuvaju) stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uisitinu, zna ono što oni rade.” (En-Nur, 30)
وَٱلۡحَـٰفِظِينَ فُرُوجَهُمۡ وَٱلۡحَـٰفِظَـٰتِ
“…i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu…” (El-Ahzab, 35)
وَٱلَّذِينَ هُمۡ لِفُرُوجِهِمۡ حَـٰفِظُونَ إِلَّا عَلَىٰٓ أَزۡوَٲجِهِمۡ أَوۡ مَا مَلَكَتۡ أَيۡمَـٰنُہُمۡ فَإِنَّہُمۡ غَيۡرُ مَلُومِينَ
“I koji stidna mjesta svoja čuvaju, – osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zaslužuju.” (El-Mu'minun, 5-6)
– Čuvat će te
Znači da će Allah sačuvati onoga koji čuva Allahove granice i pazi na dužnosti prema Njemu. Jer je nagrada shodno vrsti posla, kao što Uzvišeni kaže:
وَأَوۡفُواْ بِعَہۡدِىٓ أُوفِ بِعَهۡدِكُمۡ
“…i ispunite zavjet koji ste Mi dali, – ispuniću i Ja svoj koji sam vama dao…” (El-Bekare, 40)
Prva vrsta Allahovog čuvanja:
Ova vrsta podrazumijeva čuvanje koje se tiče dunjalučkih vrijednosti, kao što su djeca, porodica i imetak.
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jutrom i večeri učio ovu dovu: “O moj Gospodaru, tražim od Tebe zdravlje na dunjaluku i na Ahiretu. O moj Gospodaru, tražim od Tebe oprost i zdravlje u mojoj vjeri, u mojim dunjalučkim stvarima, za moju čeljad i moj imetak. O moj Gospodaru, pokrij moja stidna mjesta, učini me sigurnim u strašnim situacijama, čuvaj me sa moje prednje i zadnje strane, i s desna i s lijeva, i iznad mene, i utječem Ti se Tvojom veličinom da ne budem sa svoje donje strane šćepan.”5
Ova dova je proizišla iz riječi Uzvišenog:
لَهُ ۥ مُعَقِّبَـٰتٌ۬ مِّنۢ بَيۡنِ يَدَيۡهِ وَمِنۡ خَلۡفِهِ
“Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega…” (Er-Rad, 11)
Alija, radijallahu anhu, je rekao: “Sa svakim čovjekom su dva meleka koja ga čuvaju od onoga što nije određeno, pa kad dođe određenje (kader), prepuste ga kaderu. A određeni rok (edžel) je čvrst štit.”
Druga vrsta Allahovog čuvanja:
Ova vrsta je časnija i bolja od prve vrste. To je Allahovo čuvanje roba u njegovoj vjeri. Pa mu sačuva vjeru i iman u njegovom životu od opasnih sumnji, nastranih novotarija i zabranjenih strasti. Sačuva mu vjeru na njegovoj samrti, pa ga usmrti kao muslimana.
Buhari i Muslim bilježe od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da ga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poučio da prije spavanja kaže: “O moj Allahu, ako mi uzmeš dušu, smiluj joj se. A ako je ostaviš, čuvaj je onako kao što čuvaš Svoje dobre robove.”6
A u čuvanju po pitanju dunjaluka imaju udjela i dobri i pokvarenjaci. Uzvišeni Allah vjerniku čuva vjeru, i stavi pregradu između njega i onoga što ga može upropastiti, pa makar to čuvanje bilo sa stvarima koje rob i ne osjeća ili pak sa onim što je robu mrsko.
Uzvišeni Allah je u Svojoj Knjizi obavijestio da je On zaštitnik vjernika i da se brine o dobrim robovima svojim. To podrazumijeva da se brine za njihov dunjaluk i ahiret, i da ih ne prepušta drugima. Kaže Uzvišeni:
ٱللَّهُ وَلِىُّ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ يُخۡرِجُهُم مِّنَ ٱلظُّلُمَـٰتِ إِلَى ٱلنُّورِ
“Allah je zaštitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo…” (El-Bekare, 257)
I kaže Uzvišeni:
ذَٲلِكَ بِأَنَّ ٱللَّهَ مَوۡلَى ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَأَنَّ ٱلۡكَـٰفِرِينَ لَا مَوۡلَىٰ لَهُمۡ
“Zato što je Allah zaštitnik onih koji vjeruju i što nevjrnici zaštitnika nemaju.” (Muhammed, 11)
Pa onaj ko želi da se Allah brine za njegovo čuvanje i pazi na njega, neka izvršava svoje dužnosti prema Allahu. A ko želi da ga ne zadesi ono što mu je mrsko, neka ne čini ono što je Allahu mrsko.
Iz knjige: Poslanikov savjet Ibn Abbasu
Autor: Ibn Redžeb el-Hanbeli
Obrada: Put vjernika
Fusnote:
1. Ed-Darekutni 4/183,184, Et-Taberani u El-Kebiru 22/221,222, El-Bejheki 10/12,13
2. Malik u Muvettau 1/123, Ahmed 5/315,316,317,319,322, Ebu Davud 425, Nesai 1/230, Ibn Madže 1401, Ibn Hibban 252,253, Taberani u Evsatu.
3. Ahmed 2/196, Tahavi u Muškilul-Asaru 4/229, Ibn Hibban 254, Taberani u Evsatu.
4. Hakim 4/357, Ibn-Hibban 2546
5. Ahmed 2/25, Ebu Davud 5074, Nesai 8/282, Ibn Madže 3871, Ibn Hibban 2356, Hakim 1/517
6. Buhari 11/126, Muslim 4/2084
