Američki predsjednik Joe Biden je prije nekoliko dana donio odluku o povlačenju i preostalog kontigenta američkih trupa iz Afganistana do 11. septembra 2021. godine. Odluka je to koja je naišla na brojne reakcije američke, ali i svjetske javnost, a poznata rečenica osnivača i utemeljitelja talibana Mulla Omera rahimehullah, kada je 2001. godine rekao ”Svemogući Allah nam je obećao pobjedu, a Amerika nam je obećala poraz…pa vidjet ćemo čije obećanje je istina”, se obistinila.
Povlačenjem američke vojske Sjedinjene Američke Države će nakon 20 godina okončati rat u Afganistanu, rat koji se od borbe protiv Al Kaide pretvorio u dvodecenijsku borbu protiv afganistanskog narodnog džihadskog otpora.
“Ja sam četvrti američki predsjednik u čijem mandatu su američke trupe u Afganistanu. Ne želim ovu odgovornost prenijeti na petog tako da sam odlučio da je vrijeme da se okonča najduži američki rat. Vrijeme je da se američke trupe vrate kući”, rekao je Biden.
Prema određenim procjenama, vojna invazija i rat u Afganistanu koštali su Sjedinjene Američke Države više od enormnih 3.000 milijardi dolara, a u samim sukobima poginulo je više od 150.000 afganistanskih civila.
Cijela saga u vezi s američkim prisustvom u Afganistanu imala je u početku jasne ciljeve koji su definirani nakon poznatog napada koji se dogodio 11. septembra 2001. godine.
Naredbom tadašnjeg predsjednika Georgea Busha trupe SAD-a su pokrenule veliku ofanzivu na Afganistan s ciljem pronalaska i eliminisanja glavne prijetnje po sigurnost države – Osame Bin Ladena, te rušenja talibanskog islamskog režima koji je Osami pružao utočište.
Vrlo brzo, snage SAD-a potpomognute militantima afganistanskog Sjevernog saveza krenule su u osvajanje najvećih afganistanskih gradova koji su u tom periodu predstavljali uporišta talibanske vojske.
Pod ogromnim pritiskom, osvajanje Kabula natjeralo je talibansku vojsku na povlačenje u Kandahar, na sami jug zemlje, a već tada se počelo pričati o brzoj i veoma efikasnoj operaciji SAD-a i saveznika u borbi protiv Al Kaide. Za to vrijeme talibani su se reorganizirali i kreirali strategiju borbe.
U tom periodu je uspostavljena i prva demokratska vlast u Afganistanu na čelu s Hamidom Karzaijem, što je bila svojevrsna nagrada za poslušnost i pomoć koju je Karzai organizovao u borbi protiv talibana i šerijata kojim su oni vladali.
Međutim, iako je Afganistan uspostavljao “demokratski oblik vladavine”, to je za sobom donijelo i korupciju koja je sve više nagrizala afganistansko društvo, pa su Afganistanci ubrzo vidjeli šta su izgubili. Rat je i dalje trajao, a američka potraga za Bin Ladenom pretvorila se u dugogodišnji rat s talibanima koji su pružali otpor i u fazama oslobađali teritoriju.
Deset godina nakon početka rata Sjedinjene Američke Države uspjele su u prvobitnoj namjeri, a 1. maja 2011. godine je objavljena vijest kako je Osama Bin Laden ubijen.
Nakon ubistva očekivalo se da je cilj američkih trupa na tlu Afganistana ispunjen, međutim, američki zvaničnici su naglašavali kako je prijetnja i dalje prisutna, a da afganistanska vlast nije spremna sama se nositi s talibanima.
Iako je nakon ubistva Bin Ladena fokus američkih zvaničnika trebao biti na razvijanju jake afganistanske vlasti, koja će biti nosilac razvoja, država je i dalje imala brojne unutarnje probleme koje je dodatno produbila činjenica da su talibani od skupine postali relevantan politički faktor kojeg niko ne može izostaviti.
Zbog toga su, umjesto prvobitne priče o potpunom elimisanju talibanske prijetnje, Sjedinjene Američke Države morale nekoliko puta sjesti s talibanskim predstavnicima kako bi razgovarale svom povlačenju i garancijama da ih talibani i ono što je ostalo od Al Kaide neće napadati u budućnosti.
Emran Feroz, afganistanski novinar i osnivač Memorijalnog centra posvećenog svim žrtvama napada dronovima u Afganistanu, govorio je o trenutnoj situaciji u Afganistanu i mogućim posljedicama koje će država imati nakon povlačenja američkih trupa.
“Američke trupe u Afganistanu nemaju nikakvu značajnu ulogu osim zračne podrške koju pružaju afganistanskim snagama. Afganistanci se bore između sebe i to mora prestati. Američki rat protiv terorizma je također odgovoran za cijeli haos tako da Washington mora biti dio rješavanja problema. U ovom trenutku mislim da svi trebaju znati da se ovaj sukob ne može riješiti vojnim putem”, ističe Feroz na početku razgovora.
Država se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, a trenutna vlast kojom upravljaju dva čovjeka – Abdullah Abdullah te Ashraf Ghani ne uspijeva pronaći rješenje za brojne probleme.
S obzirom na unutrašnje sukobe i neuspjele pokušaje organizovanja mirovnih pregovora, koji bi uključivali talibane i afganistanske zvaničnike, Feroz smatra kako su u ovom trenutku talibani u znatno boljoj poziciji. Glavni okupator se povlači, a talibanska politika u Afganistanu i dalje je prisutna.
“U ovom trenutku se čini kako su talibani u boljoj poziciji. Oni i dalje sebe predstavljaju kao pobjednike rata protiv vodeće svjetske sile, a s druge strane afganistanska vlast bi se raspala u nekoliko dana ukoliko bi američka podrška prestala. Vlada je izuzetno slaba, korumpirana, a ‘građenje’ nacije pokazalo se kao potpuni promašaj posljednjih 20 godina”, smatra Feroz.
UMMETPRESS.COM
