Zaljubljenik u Dunjaluk

1320
Ljubav prema dunjaluku

“O narode, doista je život na ovome Dunjaluku naslađivanje, a Ahiret, to je kuća vjećnosti.” (El-Mu’min)

– Imam El-Kurtubi, rahimehullah kaže: “Naslađivanje tj. naslađivaće se životom kratko, zatim će on prestati i nestati, a Ahiret – to je kuća vječnosti.”

-Prenosi se od El-Musteverida, radijallahu ‘anhu, da je Vjerovjersnik sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dunjaluk prema Ahiretu nije osim kao kada bi neko od vas umočio prst u rijeku, pa neka pogleda šta će mu ostati na prstu kada ga izvuče iz vode.” (Muslim)

-Imam En-Nevevi rahimehullah, kaže: “Dunjaluk u svojoj kratkoći trajanja i završetku užitka naspram ahiretske vječnosti i trajnosti njenih užitaka i blagodati je kao količina vode koja ostane na prstu naspram ostalog mora.”

-Ibn El-Kajim rahimehullah: “Kazali su da je ljubav prema Dunjaluku uzrok svih grijeha i ono što kvari vjeru iz više razloga:

1. Voljenje Dunjaluka prouzrokuje veličanje i uvažavanje istog, dok je on kod Allaha azze ve džell, prezren. Jedan pd najvećih grijeha kod Allaha je veličanje onoga što Uzvišeni smatra prezrenim.

2. Allah azze ve džell, ga je prokleo, prezreo i zamrzio osim onoga što je radi Njega na Dunjaluku, a ko zavoli ono što je Allah azze ve džell prokleo, prezreo i zamrzeo izložio se fitni, prokletstvu i mržnji.

3. Kada insan zavoli Dunjaluk onda ga on učini svojim ciljem i krene ka postizanju istog svim mogućim djelima i sredstvima koja je Allah azze ve džell, učinio da budu djela i sredstva koja vode ka Njemu i Ahiretu – na taj način čovjek je izokrenuo stvar i hikmet (mudrost) , pa mu se zbog toga izokrenulo njegovo srce i tok stvari je usmjeren unazad, a ne naprijed.

4. Ljubav prema Dunjaluku staje između roba i djela koja će mu koristiti na Ahiretu zbog njegove zauzetosti sa svojim voljenim, a najmani stepen ljubavi prema Dunjaluku je da ga zaposli s nečim drugim mimo glavnog posla i sreće roba, a to je zauzetost srca s voljenjem Allaha azze ve džell i zauzetost jezika spominjanjem Allaha subhanehu ve te ‘ala.

5. Voljenje Dunjaluka čini da on bude najveća briga robu.

6. Onaj ko voli Dunjaluk je od svih ljudi najžešće kažnjavan Dunjalukom i on će biti kažnjavan u svoja sva tri boravišta. Kažnjava se na Dunjaluku potragom za njim i postizanjem istog te vođenjem borbe s onima koji ga također traže; kažnjava se u kaburu tugom za istim zbog toga što je prošao i zbog toga što je razdvojeno između njega i njegovog voljenog tako da se više nikada ne može očekivati njihovo ponovno vraćanje i spajanje. On tamo na Ahiretu nije dobio drugog voljenog koji će mu zamjeniti prvog i ovakvi ljudi će biti kažnjavani u kaburu zbog prisutnisti brige, tuge i žalosti u duši. Ko voli Dunjakuk biti će kažnjavan u kaburu i na Dan susreta sa svojim Gospodarom.

7. Zaljubljenik u Dunjaluk i njegov ljubitelj koji daje prednost Dujaluku nad Ahiretom je najmaloumnije stvorenje koje ima najmanje pameti zato što je dao prednost iluziji nad istinom, snu nad javom, prolaznoj sjeni nad stalnim uživanjem,prolaznoj kući nad vječnom; prodao je život u vječnost za najnevrijedniji prolazni život. Doista su to snovi kao prolazna sjena i pametan se time ne obmanjuje.”

Osnove grijeha

Ibn El-Kajjim rahimehullah, kaže: “Doista želja za Dunjalukom je osnova svih vanjskih grijeha; ona je osnova i srčanih grijeha u koje spadaju ljutnja, zavist, oholost, hvalisanje i nadmetanje u umnožavanju imovine”.

Odmor srca i duše

-Ibn El-Kajjim rahimehullah kaže: “Doista zuhd (suzdržavanje i odricanje od Dunjaluka) odmara srce i tijelo. Želja za Dunjalukok produžava brigu i žalost. Uistinu se briga, tuga i žalost pojavljuju sa dvije stranje: jedna od njih je želja za Dunjalukom i traganje za istim, a druga je zanemarivanje djela dobročinstva i pokornosti.

-Neki od selefa su kazali: “Ko zavoli Dunjaluk neka sebe pripremi za podnošenje nevolja, a ljubitelj Dunjaluka se ne odvaja od tri stvari: obavezne zabrinutosti, stalnog umora, tuge i žalosti koje ne prestaju.

– Ljubitelj Dunjaluka neće postići niti jednu stvar a da njegova duša ne zaželi i ne zatraži još više kao što stoji u vjerodostojnom hadisu od Vjerovjesnika sallallahu alejhi ve sellem: “Kada bi sin Ademov imao dve doline blaga, poželio bi i treću.”

Ko su pametni?

Jahja bin Muaz rahimehullah kaže: “Pametni su trojica: ko ostavi Dunjaluk prije nego li on njega ostavi; ko sagradi sebi kabur prije nego li uđe u njega; ko učini da njegov Stvoritelj bude zadovoljan njime prije nego što se sretne s Njim.”

Ibreti se i pouku primi

Aun bin Abdullah rahimehullah, kaže: ”Družio sam se s bogatašima i nisam vidio nikoga ko ima veću brigu od mene: vidim jahalicu, a ona bolja od moje; vidim odjeću, a ona bolja od moje odjeće. Onda sam se počeo družiti sa siromasima i tada sam se odmorio.”

Halid b. Abdur-Rahman El-Husejnan, rahimehullah

Dersovi odgoja, str: 189-192

Izvor: stazomislama.com