Međunarodna kampanja za potpuno ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) upozorila je da se u svijetu oblikuje nova utrka u nuklearnom naoružavanju, navodeći da su zemlje koje posjeduju nuklearno oružje tokom 2025. godine ukupno potrošile 119 milijardi dolara na svoje arsenale.
Prema izvještaju koji je organizacija objavila, Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Indija, Izrael, Pakistan i Sjeverna Koreja prošle godine izdvojili su dodatnih približno 17 milijardi dolara za svoje programe nuklearnog naoružanja. To predstavlja povećanje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U izvještaju se navodi da su nuklearne sile u posljednjih pet godina u svoje arsenale uložile više od 470 milijardi dolara te da se očekuje nastavak ovog trenda i u narednim godinama.
Na vrhu liste su SAD
Sjedinjene Američke Države zauzele su prvo mjesto, potrošivši 69,2 milijarde dolara na programe nuklearnog naoružanja tokom 2025. godine. Navodi se da su američki izdaci porasli za 12,4 milijarde dolara u odnosu na prethodnu godinu. Nakon SAD-a slijede Kina sa 13,5 milijardi dolara, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 12,6 milijardi dolara i Rusija sa 9,5 milijardi dolara.
ICAN, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2017. godine, posebno je istakao da SAD, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo provode dugoročne programe modernizacije i održavanja svojih nuklearnih sistema, planirane čak i za naredno stoljeće.
Prema izvještaju, interkontinentalni balistički raketni sistem Sentinel, koji SAD planiraju razviti, mogao bi ostati u službi i nakon 2100. godine. Pored toga, predviđa se da bi neke nuklearne bojeve glave razvijene za ovaj sistem mogle ostati operativne do 2120. godine.
Zvaničnica ICAN-a Suzy Snyder izjavila je da su rast nuklearnih izdvajanja i zabrinutost zbog mogućeg povećanja rizika od upotrebe nuklearnog oružja usljed razvoja tehnologija umjetne inteligencije izuzetno alarmantni.
Snyder je također istakla da bi iznos koji nuklearne sile potroše za samo jednu godinu mogao finansirati operativni budžet Ujedinjenih nacija tokom 32 godine, te da bi se ta sredstva mogla usmjeriti na humanitarnu pomoć i osnovne javne usluge.
Više od 12 hiljada nuklearnih bojevih glava u svijetu
S druge strane, istraživači iz Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) naglasili su da su globalni trendovi nuklearnog naoružavanja dostigli zabrinjavajuće razmjere.
Prema podacima SIPRI-ja, u svijetu postoji približno 12.187 nuklearnih bojevih glava. Od toga se oko 9.745 nalazi u skladištima za aktivnu upotrebu ili brzo raspoređivanje.
Predsjednik instituta, Kerim Haccac, izjavio je da, iako je ukupan broj nuklearnog oružja dugoročno u padu, nivo nuklearne prijetnje raste. Kao razloge naveo je slabljenje mehanizama kontrole strateškog naoružanja i sve jače rivalstvo među velikim silama.
U izvještaju se također navodi da SAD i Rusija posjeduju približno 83 posto svjetskog nuklearnog arsenala, pri čemu obje zemlje imaju više od 5.000 nuklearnih bojevih glava.
Istaknuto je i da je Kina zemlja koja najbrže povećava svoje nuklearne kapacitete. Prema SIPRI-ju, broj kineskih nuklearnih bojevih glava dostigao je približno 620, a procjenjuje se da bi do 2030. godine kapacitet kineskih interkontinentalnih balističkih raketa mogao biti približen nivou SAD-a i Rusije.
Izvor: Mepa News





