NSA špijunira preko smartfona i Googlea

759

Nedavno je njemački nedjeljnik Špigl objavio da američka Nacionalna sigurnosna agencija, najtajanstvenija od svih američkih tajnih agencija, može da pristupi ličnim podacima korisnika svih većih marki pametnih telefona.

Kao argument za svoje tvrdnje, Špigl se poziva na dokumentaciju NSA i britanskog Državnog komunikacijskog štaba (GCHQ), u kojoj ove obavještajne agencije planiraju organizovanje timova za probijanje zaštitnih mjera na telefonima Ajfon (iPhone), Blekberi (Blackberry) i Android.

Po pisanju Špigla, podaci kojima NSA ima pristup jesu kontakti u imeniku, spisak poziva, SMS poruke, pa čak i lokacija telefona.

U članku se ne navodi gdje i kako je Špigl došao do dokumentacije NSA i GCHQ, ali jedan od autora teksta je američka režiserka Laura Poitras, poznata po bliskim vezama sa bivšim službanikom NSA Edvardom Snoudenom.

Kao šlag na tortu izjava da NSA špijunira korisnike “smartfona”, došlo je i saznanje koje ovih dana plasiraju mediji da NSA može špijunirati i korisnike Tora, globalne anonimne mreže koju milioni korisnika u svijetu koriste za razmijenu podataka “sigurnim putem”.

Tor je do sada uživao reputaciju najboljeg besplatnog servisa na svijetu za sigurnu razmjenu podataka, međutim najnovija otkrića bi trebala staviti do znanja i korisnicima Tora da i te kako mogu biti žrtve NSA špijuna.

NSA (National Security Agency) je pronašla način kako iskoristiti oglašivačke mreže poput Googleove ne bi li otkrila i pratila dio korisnika Tora. To je još jedno od otkrića koje je svijetu obznanio bivši službenik NSA Edward Snowden, uz pomoć Guardiana.

Sistem koji NSA koristi kako bi pronašla i prepoznala korisnike Tora u nekim slučajevima kupovinom oglasa na mrežama poput Googleovog AdSensea.

Obavještajci ih kupuju i postavljaju oko Torovih pristupnih tačaka (nodova). U oglase postave kolačić (cookie) koji vas prepozna svaki put kad posjetite neki site. Čak i ako promijenite IP adresu (zbog toga što koristite Tor), cookie će vas odati.

Nije riječ o komplikovanom, pa ni o nesvakidašnjem triku. Oglašivačka industrija i izdavači koriste ga svaki dan.

Za NSA to je jeftin način praćenja jer internetski oglasi nisu skupi. Po kampanji, trošili bi oko hiljadu dolara. Vjerojatno nisu išli preko 50 hiljada dolara.

Google ne može blokirati takvu kupovinu oglasa, a i kad bi mogao, NSA bi jednostavo našla posrednika.

Ovom metodom mogu pratiti samo neke korisnike Tora, ne sve. Stručnjaci za računarsku sigurnost koje nagađaju kako bi NSA mogla koristiti kampanje slanja spam mailova za plasiranje takvih oglasa, računajući kako će bar neko slučajno kliknuti na link, što će im omogućiti povezivaje e-mail adrese s preglednikom, eventualno i s IP adresom. To ne može spriječiti ni Tor ni bilo koji drugi posrednik, tvrde.

Prema istom izvoru, sigurnije je koristiti Tor Button nego Tor Browser. Još bi sigurnije bilo pokrenuti Tor na virtualnom serveru koji će se riješiti kolačića i cachea pri zatvaranju.

Najnoviji izvještaji o špijuniranju putem interneta pokazuju da ne postoji apsolutno siguran način za zaštitu od špijuniranja na internetu, pa ni u stvarnom životu.

Dodatak:

O zaštiti identiteta na internetu možete pročitati u sljedećem članku:

Praktični vodič za zaštitu identiteta na internetu

O zaštiti od špijuniranja u svakodnevnom životu pročitajte u članku:

 Život u svijetu špijunaže

(Put vjernika / Agencije)