Vjernik se nikada ne izlaže poniženju

Prijedlog za čitanje

Tekfir neistomišljenika samo zbog toga što su murdžije

U ružne greške u tekfiru spada i tekfir neistomišljenika samo zbog toga što pripadaju džematima irdža'a (murdžijama). Vidio sam neke hamaslije, koji svoj govor...

Popularno svih vremena

Huzejfa, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ne priliči da vjernik ponižava sam sebe.” “A kako će sam sebe poniziti?”, primijeti neko od prisutnih. “lzlažući se iskušenju koje ne može podnijeti”, reče Poslanik.1

Propisi u vezi s poglavljem

Prvo, vjerniku nije dopušteno da sam sebe ponižava izlažući se iskušenjima.

Drugo, čovjek se treba čuvati iskušenja koliko god može; neće im se izlagati, već će bježati od njih. Iskušenja su teška za čovjeka i donose smutnju čiji je ishod nama nepoznat, te ne znamo hoćemo li ostati postojani ili ćemo popustiti.

U tom su smislu i dove koje je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, redovno učio, a u kojima je tražio od Allaha oprost, zdravlje i spas od nedaća i iskušenja.

Također, postoje hadisi u kojima se zabranjuje priželjkivanje smrti, kao i priželjkivanje susreta s neprijateljem, jer čovjek ne zna ishod toga.

Treće, kada čovjek bude iskušan nedaćama i problemima, nužno je da se strpi, da bude postojan i da očekuje nagradu za to. Treba imati na umu da je sve u Allahovoj ruci i da biva samo ono što On hoće.

Četvrto, vjernik radi polahko ali ustrajno i pametno, i obraća pažnju na posljedice. Pametan je onaj čovjek koji obraća pažnju na posljedice i završetak, a ne zanimaju ga teškoće i početak.

1Hadis je dobar na osnovu drugih predanja. Zabilježili su ga: Et-Tirmizi (2254), Ibn Madža (4016), Ahmed, 5/405, El-Begavi, u djelu Šerhus-sunna (3601), Ebuš-Šejh, u djelu EI-Emsal (151) i El-Kudai, u djelu Eš-Šihab (866). U lancu prenosilaca ovog hadisa postoji slabost jer je Alija b. Zejd b. Džudan bio slab prenosilac, a Hasan el-Basri nije prenosio hadise izravno. Pa ipak, pojačava ga hadis koji su preko Ibn Omera, radijallahu anhu, zabilježili Et-Taberani, u djelima EI-Mudžemul-kebir (13507) i EI-Mudžemul-evsat (4403), El-Bezzar (3323) i Ebuš-Šejh, u zbirci EI-Emsal (153), preko Zekerijjaa b. Jahje ed-Darira, koji prenosi od Šubabe b. Sevvara… El-Hejsemi, u djelu Medžmeuz-zevaid, 7/274-275, imam El-Iraki, u djelu Tahridžul-ihja, 1/46, i Ez-Zubejdi, u djelu Ithafus-sadetil-muttekin, 1/296, kazali su da je ovaj hadis prihvatljiv. Postoje i druga predanja koja ga osnažuju, a nalaze se u djelu Ithafus-sadetil-muttekin.

Nove objave

Islamske teme

Islamske teme

Nema poruka za prikaz