Allahova, dž.š., najveća oporuka Njegovim robovima jeste da budu bogobojazni i to je oporuka koja je upućena i prijašnjim i kasnijim generacijama.
Ibn Kajjim u svom djelu El-Fevaid prenosi da je Sulejman, a. s., rekao: “Stekli smo znanje koje poznaju i ostali ljudi i ono što niko drugi ne poznaje i vidjeli smo da se ništa ne može mjeriti sa bogobojaznošću. Pa, kada poželiš nekoga posavjetovati, nekog sebi bliskog: sina, prijatelja, komšiju, savjetuj ga da se boji Allaha, dž.š.”
Talek bin Hubejb rekao je: “Bogobojaznost je da činiš dobra djela onako kako ti je On naredio i da se pri tome bojiš Njegove kazne.”
Ibn Tejmijja je također govorio: “Bogobojaznost je činjenje onoga što je naređeno i čuvanje od onoga što je zabranjeno.”
Alija bin Ebi Talib, r.a., rekao je: “To je strah od Veličanstvenog, vjerovanje u Objavu, zadovoljstvo s malim i pripremanje za Dan povratka.”
Onaj ko se u ovim stvarima ne boji Allaha, dž.š., takav nije bogobojazan, a znakovi bogobojaznosti su:
- prakticiranje Kur'ana i sunneta,
- zadovoljstvo i sa malom nafakom i
- pripremanje za odlazak na onaj svijet.
Definirajući bogobojaznost neki učenjaci kažu: “Bogobojaznost je da između sebe i Allahove, dž.š., kazne načiniš pregradu.”
Iz djela “Bedemi Allahove zaštite”
Obrada: Put vjernika